Izumi

Kako je napravljen prvi toplomjer?

kako-je-nastao-toplomjer

Sigurno ste se bar jednom u životu pitali: „Koliko li je nešto toplo? ili „Da mi je znati koliko je ovo hladno?

Sigurno ste se bar jednom u životu pitali: „Koliko li je nešto toplo? ili „Da mi je znati koliko je ovo hladno? Ako vas zanima toplina, možete zami¬sliti koliko tek ima pitanja u vezi s toplinom što zanima znanstvenike! A prvi korak u razvoju znanosti o toplini je pronalazak načina da se toplina mjeri. Zbog toga je izmišljen toplomjer ili termometar. „Termo znači „toplina, a „metar znači „mjera. Znači, termometar ili toplomjer mjeri toplinu.

Prvi uvjet za toplomjer je da uvijek na isti način označava istu temperaturu. Imajući to na umu, talijanski znanstvenik Galilej počeo je praviti pokuse oko 1592. godine, stotinu godina prije nego što je Columbo otkrio Ameriku. Galilej je napravio neku vrstu toplomjera, koji se naziva „zračni termoskop. To je bila staklena cijev sa šupljom kuglom na kraju, u kojoj je bilo zraka. Cijev i kugla zagrijavani su tako da se zrak unutra širio, a potom je otvoreni završetak cijevi stavljan u neku tekućinu, na primjer vodu.

Kako se zrak u cijevi ohladio, njegova se zapremina smanjivala, a tekućina je prodirala umjesto njega u cijev. Tako su se promjene temperature mogle zapaziti po dizanju ili spuštanju razine tekućine u cijevi. Eto, to je bio prvi „toplomjer a za mjerenje topline. Ali, ne zaboravite da je on mjerio toplinu mjereći širenje i skupljanja zraka u cijevi, pa se ubrzo otkrilo da je jedan od problema u vezi s njim to što na njega utječu razlike u atmosferskom tlaku i da zbog toga on nije sasvim točan.

Toplomjer, kakav mi danas upotrebljavamo, zasniva se na širenju i skupljanju tekućine hermetički zatvorene u staklenoj kuglici, za koju je pričvršćena tanka cjevčica. Na višim temperaturama tekućina se širi i penje u cjevčici, dok se na nižim temperaturama skuplja i spušta u cjevčici. Ljestvica na cjevčici pokazuje nam kolika je temperatura.

Takav toplomjer prvi put je upotrijebio, oko 1654. godine. Živini toplomjeri lako pucaju, a kuglice žive tada se rasprše i na sobnoj temperaturi isparavaju. Udisanjem kroz pluća ulaze u krvotok te dospijevaju do središnjega živčanog sustava. Simptomi su trovanja nesanica, gubitak pamćenja… U bliskoj budućnosti temperaturu i tlak mjerit ćemo isključivo digitalnim mjeračima.

Komentiraj

Pošalji odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

POPULARNO

Vrh