Uzmite u jednu ruku jednu ciglu, a u drugu komad drveta otprilike iste veličine. Osjetiti ćete da je cigla teža jer… Uzmite u jednu ruku jednu ciglu, a u drugu komad drveta otprilike iste veličine. Osjetiti ćete da je cigla teža jer ima veću težinu od drveta. Zemlja privlači ciglu većom silom.
To je stoga što cigla ima veću masu nego komad drveta.
Drugim riječima, ukupna količina materije u cigli je puno veća nego u drvetu. Možemo vidjeti i osjetiti da različiti materijali imaju različite mase iako su im veličine iste. Masa kocke zlata bit će 20 puta veća od mase kocke leda iste veličine. Lakoća ili težina neke tvari određenog obujma zove se gustoća i ona ovisi o tome koliko su gusto u njoj složene pojedine molekule. Kažemo da cigla ima veću gustoću od drveta. Čestice cigle su teže i gušće od čestica drveta.
Zamislite u glavi prazno dizalo. Kako se počinje puniti ljudima njegova gustoća raste dok se cijelo ne ispuni. Tada je njegova gustoća najveća. Njegova je veličina ostala svo vrijeme ista ali mu je masa porasla. Gustoća je masa određenog obujma materije.
Ako su sve tri strane kocke od 1 cm, kocka ima obujam od 1 kubnog centimetra (1 cm3). 1 cm3 vode teži 1 gram (g). Prema tome je njena gustoća 1 g po svakom cm3. To se piše g/cm3. 1 cm3 olova ima 11,3 g pa je njegova gustoća 11,3 g/cm3. Zrak je sastavljen od molekula koje nisu gusto složene i stoga mu je gustoća veoma malena, oko 0,0000012 g/cm3.
Jednake težine različitih materijala mogu imati i različite obujme. Stavite jedan željezni kilogram na vagu, a zatim izmjerite kilogram šećera. Možete vidjeti kako je kilogram šećera mnogo veći od kilograma željeza, a to je zato što šećer ima mnogo manju gustoću od željeza.
Najbolji primjer iz prirode je santa leda. Santa leda ima manju gustoću od vode te je to razlog zbog kojeg ona pluta na površini vode. Čelični brodovi imaju prosječnu gustoću manju od g/cm3 jer njihova unutrašnjost sadrži jako puno zraka kako bi se smanjila gustoća samog tijela te na taj način ne mogu potonuti nego se održavaju na površini vode.
