Život na Zemlji nastao je otprilike prije 4 milijardi godina. Tada su vulkanske aktivnosti izbacile puno plina i time kreirale tanku atmosferu, a oblaci vodene pare su se kondenzirali i počeli stvarati oceane. To je vrijeme kad je kopna bilo vrlo malo, i gotovo nije bilo kisika koji se mogao udisati, a dani su trajali kraće od 15 sati, često su padali meteoriti, a i vulkanska aktivnost planeta je bila puno veća nego u današnje doba.
Različiti životni oblici su se kroz tisuće i milijune godina adaptirali uvjetima na zemlji na način koji im je dopuštao da samo najjači odnosno najprilagodljiviji prežive i sačuvaju svoju vrstu.
Ne vjeruje svatko teoriju o nastanku života na Zemlji, ali oni koji je prihvaćaju kažu da je životinjski svijet (što znači ribe, ptice, kukci) nastao i započeo se razvijati još prije više od 500 milijuna godina, kad se površina Zemlje ohladila i očvrsnula, i kad su se formirali prvi oceani. Mnogi znanstvenici smatraju da je život u vodi nastao puno prije nego život na kopnu, pa tijekom idućih 160 milijuna godina nije bilo nikakva života na kopnu našeg planeta. Zatim su nekakva bića, nalik na ribe resoperke, počele izlaziti iz vode i prelaziti na kopno. Njihovi prvi pokreti na suhom u svakom su slučaju bili krajnje nezgrapni, jer te životinje nisu imale noge nego peraje. Svojim perajama služile su se kao nogama i to vrlo dugo.
Poslije puno naraštaja, peraje su se razvile u noge i stopala.I dok su se odigravale sve te promjene, životinje su i dalje polagale svoja jaja u vodi, i tako su im se iz tih jaja legli mladi. Ta prva stvorenja koja su se kretala po suhom, čiji su preci bili nalik na ribe, kasnije su se razvila u vodozemce (životinje hladne krvi koje svoj život djelimice provode na zemlji pošto se izlegu iz jaja položenih u vodi). S vremenom su neka od tih stvorenja prestala polagati jaja u vodi. I što se dogodilo? Te su se životinje kasnije razvile u reptile – gmazove, što znači u životinje hladne krvi koje su se razmnožavale polaganjem jaja na kopnu.
Gmazovi su vladali Zemljom više od stotinu milijuna godina. Neki od njih su počeli dobivati perje po tijelu, a prednji su im udovi prerastali u krila. S vremenom su naučili letjeti, pa su nastale ptice. Ptičje perje se neposredno razvilo iz ljuski gmazova. Druge vrste gmazova prestale su polagati jaja, čime su postale neka vrsta prasisavca: donosili su na svijet živu mladunčad, razvijajući zametak još u svojim utrobama. I tako su nastale toplokrvne životinje, iz kojih su se potom razvili pravi sisavci.
