Sve životinje, kao i čovjek, imaju potrebu za spavanjem na duže ili kraće vrijeme. To im omogućuje obnovu energije potrošene tijekom dana, budući da za vrijeme sna kolanje krvi usporava svoj ritam i cijeli živčani sustav se opušta.
Neke životinje produžavaju ovaj san u određenim godišnjim dobima. Zimski je san fiziološki proces u kojem životne funkcije gotovo u potpunosti prestaju. Temperatura tijela izjednačuje se s temperaturom okoliša (sviscu se temperatura tijela zna spustiti i do – 4° C!). Kucanje srca se uspori i potrebe za hranom gotovo da nema. Kako je zimski san vezan uz potrebu preživljavanja, a posebno u nepovoljnu okolišu, to se vrijeme obično poklapa sa zimom kada je potraga za hranom iznimno teška zbog hladne klime i obilna snijega.
Životinje koje spavaju zimski san su prvenstveno toplokrvne životinje kao ptice i sisavci, ali i neke vrste kukaca, gmazova i vodozemaca. I kolibrić podliježe jednom manje duboku obliku sna – letargiji. Mjesta na kojima životinje spavaju zimski san su različita. U zemlju ili u duplje u drveću. Puh I vjeverica obično prirede jazbinu u drvetu. Neki kukci poput uholaže pod korom, a svisci, puhovi, žabe i zmije zavlače se u zemlju. Taj san može biti bez prekida, ali i ne mora. Neke životinje se bude da bi jele, pile i odstranile izmet. Druge pak nisu aktivne mjesecima. Neki sisavci (kao šišmiši) prekidaju spavanje, dok drugi (kao puhovi, ježevi, hrčci ili svisci) spavaju gotovo stalno, samo s najviše ponekim vrlo kratkim buđenjem.
Kako prežive toliko dugo bez hrane?
Vjeverica, na primjer, poprilično se udeblja tijekom ljeta a masno tkivo će joj biti prava prirodna zaliha za vrijeme sna. A hrčci naprave zalihe hrane u svojim jazbinama. Neke životinje provedu zimski san u grupama roditelja i njihovog podmlatka, spavaju tijesno priljubljeni jedni uz druge kad zimske temperature padnu vrlo nisko. To povećava izglede za preživljavanje upravo najmlađih životinja koje nisu uspjele prikupiti dovoljnu količinu masnog tkiva.
Da li je san samo zimski?
Ne, u iznimno sušnim područjima, da bi preživjele nepovoljno doba, životinje podliježu dugoj obamrlosti. U tom se slučaju govori o preživljavanju ljeta ili o ljetnom snu ili estivaciji.
Znate li da i biljke spavaju zimski san?
Kako je zimski san oblik djelomičnog prekidanja vegetativnih aktivnosti nekog organizma, tako i biljke sebi dopuštaju dug san, koji pada obično u doba zimskog mirovanja. Dolaskom proljeća, buđenje je gotovo iznenadno. Temperatura tijela, koja je bila iznimno niska, za nekoliko sati može se popeti i na 30 °C. Taj porast temperature trgne životinju iz obamrlosti.
