Tim na čelu s nizozemskim dizajnerom Daanom Roosegaardeom, koji se već iskazao konceptualnim projektima poput pametne, interaktivne autoceste i parkova koji skupljaju čestice smoga, svoj je interes usmjerio prema bioluminiscentnim bakterijama i algama. Tim predviđa da bi spajanjem ovih proizvođača svjetla s biljkama ulice moglo osvjetljavati drveće koje svijetli u mraku.
Koncept biljki koje svijetle u mraku nije novost. Tim sa sveučilišta Cambridge već je modificirao genetski materijal iz krijesnice i bakterije Vibrio fischeri te potaknuo proizvodnju lako prenosivih enzima, koji u konačnici mogu biti umetnuti u genome koje su nazvali bio-cigle (BioBricks). Prošle godine započeta je i kampanja traženja sredstava za financiranje projekta kojim bi se biljke koristile za prirodnu rasvjetu, bez električne energije. Čuli smo i o uličnim svjetiljkama od algi, koje pohranjuju energiju dobivenu procesom fotosinteze tijekom dana kako bi generirale svjetlost noću. Interes za ovo područje je velik.
„Kad se meduza nalazi duboko pod vodom, stvara svoju vlastitu svjetlost”, kaže Roosegaarde. „Tu nema baterija, solarnih panela ni računa za struju. Ona to radi potpuno autonomno. Što iz toga možemo naučiti?”
To pitanje dovelo ga je do Alexandra Krichevskog s državnog sveučilišta New York, Stony Brook. On je osnivač tehnološke kompanije Bioglow, čiji je cilj komercijalizacija samostalno svijetlećih ili „autoluminiscentnih” biljaka, na temelju istraživanja njegovog tima koje je 2010. objavljeno u mrežnom časopisu PLoS ONE. Enzim luciferaze katalizira proces emitiranja svjetlosti kod različitih organizama. Za sposobnost bakterija da proizvode svjetlost odgovoran je mali set gena, tzv. lux operon. Tim je uzgojio niz jedinki biljke Nicotiana tabacum koje su opremili s bakterijskim lux operonom bakterije Photobacterium leiognathi. Rezultat je bio da su biljke mogle pokrenuti proces luciferaze i stvaranja supstrata luciferina. Kompanija je već ranije ove godine predstavila projekt svjetleće biljke pod nazivom Starlight Avatar.
Roosegaarde surađuje s Krichevskym kako bi ove biljke koristio pri izradi velike instalacije dizajnirane tako da izgledom podsjeća na bioluminiscentno drveće.
„Bilo bi zaista fascinantno imati ovakve energetski neutralne, a istovremeno nevjerojatno lijepe pejzaže”, kaže Roosegaarde.
Trenutno njegov tim radi na projektu „svjetleća priroda”, koja isključuje genetsku modifikaciju. Nadaju se da će korištenjem bioluminiscentnih gljiva uspjeti prekriti drveće „biološkom bojom” kako bi ono svijetlilo noću. Ispitivanja s ovom bojom bit će obavljena tijekom ove godine.
