Biologija

Kako izgleda zajednica životinja?

kako-izgleda-zajednica-zivotinja

Preživljavanje najvećeg broja životinjskih vrsta ovisi gotovo uvijek o njihovoj sposobnosti da stvore skupinu.

Preživljavanje najvećeg broja životinjskih vrsta ovisi gotovo uvijek o njihovoj sposobnosti da stvore skupinu.

Doista, zajednički život osigurava i međusobnu zaštitu među odraslim životinjama i nastavljanje vrste s brižljivom zaštitom mladih. Dok kod sisavaca polaznu jezgru čini obitelj, kukci zajednički život temelje na točno određenoj podjeli posla. U prvom je slučaju obitelj odgovorna za odrastanje mladih kojima treba skrb. Međutim, u drugom slučaju sve određuje broj jedinki koje sudjeluju u različitim djelatnostima, a sve u svrhu preživljavanja.

Postoje i životinje koje nikako ne mogu živjeti u zajednici nego samo kao osamljenici. Bogomoljka je, na primjer, tako napadački raspoložena da ne podnosi blizinu svojih istovrsnika. Kod slonova je najjača povezanost majke i mladunčeta. Nakon trudnoće, koja traje gotovo dvije godine, mlado treba mnogo nježnosti i zaštite. Bilo u pokretu ili za odmora, krdo uvijek pazi da mladi budu u sredini, okruženi majkama. Mužjaci idu na čelu i na kraju krda. U slučaju opasnosti oni daju znak, ali će najprije ženke junački braniti život mladih.

Na južnom polu, pingvini, nakon što su na jajima, izmjenjujući se, ležali i mužjak i ženka, rađaju se mladi koje odmah vode u društvo. To znači da rastu zajedno s drugim mladuncima. Pingvini ponekad stvore jata i do 200 000 jedinki.

Losovi, jeleni, divokoze i ostale druge životinje koje su u skupini lovine se okupljaju u grupu jer time povećavaju svoju sigurnost. Druga skupina životinja koje su lovci, okupljaju se jer im je u čoporu lov uspješniji. No to bi bila samo dva osnovna razloga za život u čoporu. Od vrste do vrste se to još nijansira. Slično ponašanje prisutno je i kod cijelog niza drugih životinjskih skupina, samo što se kod drugih skupina okupljanje drugačije naziva. Tako se veliki kopneni sisavci okupljaju u krda, kukci u rojeve, ribe u plove, a morski sisavci po jednima isto u plove, dok njihova okupljanja drugi zoolozi nazivaju školama.

Mravi, pčele i termiti su sigurno najsređenije vrste, s jasno određenim društvenim slojevima, sve prema njihovim zadaćama. Postoje radilice (nalaze hranu i prehranjuju kraljicu), vojnici (brinu se za obranu) i kraljica (za razmnožavanje). Najstarija zajednica je zajednica termita. Ali u ovom slučaju najstariji ne znači primitivan ili posebno jednostavan. Dovoljno je pomisliti na složenost termitnjaka, pravih gradova labirinata koji mogu doseći, kao u nekim tropskim područjima, visinu i preko 5 metara iznad tla. Dok u mravinjacima sve vrvi od radilica koje ulaze i izlaze kroz otvore, u termitnjacima se ne vidi niti jedan termit, niti bilo kakva pukotina za ulaz. Ulazne dvorane i hodnici su obično pri zemlji, skriveni među korijenjem drveća ili pod kamenjem. Kao kod pčela i mrava, razmnožavanje je i kod termita povjereno kraljici, za koju se brinu i koju hrane mladi termiti. Malo prije odlaganja jajašaca ona veličinom znatno nadmašuje ostale termite.

1 Komentar

1 Komentar

Pošalji odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

POPULARNO

Quis autem vel eum iure reprehenderit qui in ea voluptate velit esse quam nihil molestiae consequatur, vel illum qui dolorem?

Temporibus autem quibusdam et aut officiis debitis aut rerum necessitatibus saepe eveniet.

Copyright 2019 e-Kako. All Rights Reserved.

Vrh