Istrijebiti ili istrjebiti?

Kako je pravilno pisati: istrijebiti ili istrjebiti?

U hrvatskom jeziku mnogobrojni govornici dvoje o pisanju glasovnih skupina /ije/ i /je/. Dok neki govornici tvrde da im pisanje takvih dvojbenih primjera ide ‘od ruke’, nekima to predstavlja veliku poteškoću. U pravilu ako je izgovor sloga dug, pravilno je pisati /ije/ kao kod primjera: bijel, cvijet, miješati, mlijeko, obavijestiti, odijelo, riječ, rijeka, svijet, prijevoz i dr. Ako je izgovor sloga kratak, piše se glasovna skupina /je/ kao u primjerima: čovjek, medvjed, djed, polumjer, razumjeti, savjet, sjena, vjera i dr.

Iako kod većine riječi ta pravila vrijede, ipak postoje određene iznimke. Tako je npr. kod riječi ‘rječnik’ koju većina stanovnika izgovara dugo, a pravilno se piše oblik s /je/: rječnik. Kod nekih pak riječi govori se i dugo i kratko, a pisanje je s glasovnom skupinom /je/: bljesak, cvjetnjak, smješko, snježni.

Postoje i iznimni primjeri poput blagdana Tijelova, koje se iz tradicijskih razloga piše s dugim slogom /ije/. Kod nekih primjera razlika u slogu /ije/ ili /je/ čak znači i razliku u značenju riječi. Tako je kod primjera: slijedeći (glagolski prilog, glagol slijediti) i sljedeći (pridjev u značenju koji je na redu).

Ovdje je riječ o glagolu u značenju uništiti i/ili iskorijeniti ima dugouzlazni naglasak. Ispravno ga je pisati s dugim refleksom jata /ije/ – istrijebiti. Tako je ispravno pisati istrijebim, istrijebiš, istrijebi, istrijebio, istrijebila, istrijebili, istrijebivši, istrijebih…

Primjeri:

• Želio je istrijebiti nemani koje su mu zaposjele stan.
• Ne možeš govoriti kako bi trebalo istrijebiti ljude s tih područja.
• Govorio je kako bi trebalo istrijebiti žohare kojih je puna kuća.
• Političar je govorio kako želi istrijebiti sav narod s tog teritorija.

U zaključku, u hrvatskom standardnom jeziku pravilno se piše glagol istrijebiti, istrijebio, istrijebila, istrijebile, istrijebimo, istrijebite…