Vjera ili vijera?

Kako je pravilno pisati: vjera ili vijera? Dvojbe u pisanju između glasovnih skupina /ije/ i /je/ veoma su česte u hrvatskom jeziku. Imenica dolazi od praslavenskog i staroslavenskog věra. Imenica je naglašena kratkosilaznim naglaskom i pravilno se piše: vjera, vjeri, vjerom, vjerama, vjerovanje, vjerovati…

Kako je pravilno pisati: vjera ili vijera?

U hrvatskom jeziku mnogobrojni govornici dvoje o pisanju glasovnih skupina /ije/ i /je/. Dok neki govornici tvrde da im pisanje takvih dvojbenih primjera ide ‘od ruke’, nekima to predstavlja veliku poteškoću. U pravilu ako je izgovor sloga dug, pravilno je pisati /ije/ kao kod primjera: bijel, cvijet, miješati, mlijeko, obavijestiti, odijelo, riječ, rijeka, svijet, prijevoz i dr. Ako je izgovor sloga kratak, piše se glasovna skupina /je/ kao u primjerima: čovjek, medvjed, djed, polumjer, razumjeti, savjet, sjena, vjera i dr.

Iako kod većine riječi ta pravila vrijede, ipak postoje određene iznimke. Tako je npr. kod riječi ‘rječnik’ koju većina stanovnika izgovara dugo, a pravilno se piše oblik s /je/: rječnik. Kod nekih pak riječi govori se i dugo i kratko, a pisanje je s glasovnom skupinom /je/: bljesak, cvjetnjak, smješko, snježni.

Postoje i iznimni primjeri poput blagdana Tijelova, koje se iz tradicijskih razloga piše s dugim slogom /ije/. Kod nekih primjera razlika u slogu /ije/ ili /je/ čak znači i razliku u značenju riječi. Tako je kod primjera: slijedeći (glagolski prilog, glagol slijediti) i sljedeći (pridjev u značenju koji je na redu).

Imenica dolazi od praslavenskog i staroslavenskog věra. Imenica je naglašena kratkosilaznim naglaskom i pravilno se piše: vjera, vjeri, vjerom, vjerama, vjerovanje, vjerovati…

Primjeri:

• Njegova vjera bila mu je važnija od ičega, pa čak i od zaručnice.
• O vjeri je volio razgovarati, nadugo i naširoko.
• Vjera ga je spasila, tome je barem on vjerovao.
• Vjera je bila ono što ih spaja, nisu dopustili da ih to razdvoji.
• Kad smo govorili o vjeri stekla sam dojam da ste nevjernik, a možda čak i ateist.

U zaključku, u hrvatskom standardnom jeziku pravilno se piše imenica ženskog roda vjera, vjere, vjeri, vjeru, vjerom, vjerama… Pridjev se također piše vjerski, vjerska, vjersko. Pravilno se piše glagol vjerovati, vjerujem, vjerujemo, vjerovali, vjerovao… Glagolska imenica piše se vjerovanje. Pravilno se pišu i imenice vjernik i vjernica.