Kategorija: Kako se piše

Pridjev beskamatni nastao je u tvorbi od prefiksa bez (bez + kamatni). Kada se zvučni glas z našao ispred bezvučnog glasa k, prešao je u svoj bezvučni parnjak s. Takva promjena naziva se jednačenje suglasnika po zvučnosti. Ispravno je pisati beskamatni (beskamatni kredit, beskamatni zajam). Glasovna promjena jednačenja po zvučnosti . . . Pročitaj više

Kako je pravilno pisati: beskompromisno ili bezkompromisno? Ovdje je riječ o tome provodi li se ili ne provodi glasovna promjena jednačenja suglasnika po zvučnosti. Jednačenje suglasnika po zvučnosti glasovna je promjena u kojoj se jedan pored drugog nađu dva suglasnika različita po zvučnosti, te se prvi suglasnik zamjenjuje svojim (zvučnim . . . Pročitaj više

Pridjev beskofeinski nastao je u tvorbi od prefiksa bez. Kada se zvučni glas z našao ispred bezvučnog k, prešao je u svoj bezvučni parnjak s. Takva promjena naziva se jednačenje suglasnika po zvučnosti. Provodi se u sličnim primjerima s prefiksom bez: beskarakteran, beskičmen, beskamatni, bespovratni, besposlen i dr. Pridjev beskofeinski . . . Pročitaj više

Kako je pravilno pisati: bježati ili biježati? U hrvatskom jeziku mnogobrojni govornici dvoje o pisanju glasovnih skupina /ije/ i /je/. Dok neki govornici tvrde da im pisanje takvih dvojbenih primjera ide ‘od ruke’, nekima to predstavlja veliku poteškoću. U pravilu ako je izgovor sloga dug, pravilno je pisati /ije/ kao . . . Pročitaj više

Kako je pravilno pisati: bitci ili bitki? Ovdje je riječ o tome provodi li se ili ne provodi glasovna promjena sibilarizacija. Sibilarizacija je glasovna promjena u kojoj glasovi k, g, h ispred glasa i prelaze u c, z, s. Sibilarizacija se provodi kod recimo kratke množine (vuk – vuci), dativa . . . Pročitaj više

Kako je pravilno pisati: bedž ili beđ? U hrvatskom jeziku često se dvoji kod pisanja glasova /dž/ i /đ/. Mnogim govornicima hrvatskog jezika ta dva glasa su toliko slična da ih često ne razlikuju te teško određuju kad se koji koristi. No, u hrvatskom standardnom jeziku ipak postoje oba glasa . . . Pročitaj više

Riječ bridž u hrvatski je jezik došla iz engleskog (bridge). Označava kartašku igru u kojoj igraju četiri igrača, a po dvojica igraju zajedno. Tako je igra i dobila ime, dvoje je povezano kao most (engl. bridge). Kao što je slučaj i s ostalim anglizmima, engleski glas dʒ u hrvatskom se . . . Pročitaj više

U dvojbi između brijaći ili brijači, pravilne su obje varijante jer se radi o različitim riječima. Brijači je množina imenice brijač, koja može označavati osobu koja brije ili aparat koji služi za brijanje. Brijaći je s druge strane pridjev, koji stoji ispred imenice: brijaći aparat, brijaći pribor i slično. Dakle, . . . Pročitaj više

Kako je pravilno pisati: budući ili buduči? Ovdje je riječ o dvojbi u pisanju između glasova /č/ i /ć/. Takve dvojbe veoma su česte u hrvatskom jeziku, a neki od poznatijih primjera pogrešnog pisanja su kuča (umjesto točnog kuća), vruče (umjesto pravilnog vruće), prića (umjesto pravilnog priča) i drugi. Nažalost, . . . Pročitaj više

Imenica bjesnoća označava akutnu bolest životinja ili stanje razjarenosti. Pravilno ju je pisati bjesnoća. Ovdje se radi o slabo plodnom sufiksu -oća te ga se uvijek treba pisati s ć. Srodni primjeri su sljepoća, gluhoća, poteškoća, ružnoća i dr. Imenica bjesnoća nastala je od imenice bijes. U deklinaciji glasi: bjesnoća, . . . Pročitaj više