Kako se piše pravilno na hrvatski?
Imenica birač u širem smislu označuje onoga koji bira. Najčešće se odnosi na onog koji bira predstavnike u vlasti. Imenica je nastala od glagoli birati i sufiksa -ač. U tvorbi sa sufiksom -ač nastale su imenice čitač, brojač, otirač, ogrtač, kovač, glasač i druge. Sufiks -ač označava da se radi . . . Pročitaj više
Imenica brijač označava osobu (onaj koji brije) ili aparat (kojim se brije). Nastaje u tvorbi od glagola brijati i sufiksa -ač. Kao i imenica brijač, nastale su imenice: glasač, šetač, vozač, čitač, okretač i dr. S imenicom brijač ne valja miješati pridjev brijaći (brijaći pribor, brijaći aparat). Pravilno se piše: . . . Pročitaj više
Imenica bič praslavenskog je podrijetla, a u hrvatskom jeziku označava uzicu pričvršćenu na držak koja služi šibanju. Najčešče se javlja u sintagmi Bič Božji, što je nadimak za hunskog vođu Atilu. Pravilno se piše bič, bičevati, bičevanje, bičevalac, bičem, bičevaočev, bičalica. Pravilno je pisati bič
Kako je pravilno pisati: buća ili buča? Ovdje je riječ o dvojbi u pisanju između glasova /č/ i /ć/. Takve dvojbe veoma su česte u hrvatskom jeziku, a neki od poznatijih primjera pogrešnog pisanja su kuča (umjesto točnog kuća), vruče (umjesto pravilnog vruće), prića (umjesto pravilnog priča) i drugi. Nažalost, . . . Pročitaj više
Kako je pravilno pisati: bašča ili bašća? Ovdje je riječ o dvojbi u pisanju između glasova /č/ i /ć/. Takve dvojbe veoma su česte u hrvatskom jeziku, a neki od poznatijih primjera pogrešnog pisanja su kuča (umjesto točnog kuća), vruče (umjesto pravilnog vruće), prića (umjesto pravilnog priča) i drugi. Nažalost, . . . Pročitaj više
Imenica bačva dolazi u hrvatski jezik iz praslavenskog, a njezino podrijetlo je latinsko. Označava posudu za tekućinu, najčešće vino i rakiju. Često se pojavljuje u sintagmama i frazama: bačva bez dna, pijan kao bačva, debeo kao bačva i dr. Pravilno se piše bačva, bačvar, bačvarski, bačvarev, bačvarica, bačvarnica, bačvarstvo, bačvarija… . . . Pročitaj više
Glagol bljesnuti svršeni je glagol te se zbog kratkog sloga piše s je, a ne s ije. Tako se piše i u ostalim oblicima glagola: bljesnem, bljesnut ću, bljesnuh, bljesnuo sam… S druge strane, nesvršeni glagol pravilno je pisati blijeskati, a imenica se piše blijesak. Govoreći o vojno-redarstvenoj akciji pravilno . . . Pročitaj više
Pridjev bljedunjav označava da je što blijedo u licu ili da je pomalo blijeda sjaja. Pravilno je pisati blijed, blijedost, blijedo, blijedjeti, blijediti, ali: bljedilo, bljedoća, bljedunjav, bljedolik. Odnosno, kad je slog kratak pokraćuje se u je, a kada je dug ostaje ije. Pravilno je pisati bljedunjav
Pravilno se piše bestidan jer se u ovoj riječi događaju glasovne promjene jednačenje suglasnika po zvučnosti i gubljenje suglasnika. Riječ je nastala od bez + stidan, odnosno zvučni glas z našao se ispred bezvučnog s te je glas z prešao u svoj bezvučni parnjak s. Tada se dobiva besstidan, odnosno . . . Pročitaj više
Pridjev besadržajan označava ono koje nema sadržaja, koje je bezvrijedno ili prazno. Nastao je od bez + sadržajan, a prolazi kroz dvije glasovne promjene. Zvučni glas z nalazi se ispred bezvučnog glasa s, te prelazi u svoj bezvučni parnjak s. Tada dobivamo oblik bessadržajan kojem se događa promjena ispadanje ili . . . Pročitaj više