Vječnost ili viječnost?
Kako je pravilno pisati: vječnost ili viječnost?
Ovdje je riječ o dvojbi u pisanju između glasova /č/ i /ć/. Takve dvojbe veoma su česte u hrvatskom jeziku, a neki od poznatijih primjera pogrešnog pisanja su kuča (umjesto točnog kuća), vruče (umjesto pravilnog vruće), prića (umjesto pravilnog priča) i drugi.
Nažalost, nekim govornicima je vrlo teško razlikovati glasove č i ć, a nekima je to vrlo jednostavno i usvojili su to od najranijih dana. Također, postoje regije gdje je posebice teško usvajanje razlikovanja č i ć zbog njihovih lokalnih govora gdje te razlike nisu očite.
Dakle, dvojbe u pisanju između glasovnih skupina /ije/ i /je/ veoma su česte u hrvatskom jeziku. Ovdje je riječ o imenici ženskog roda koja označava svojstvo ili stanje onoga što je vječno, beskonačno trajanje ili vrlo dugo vrijeme. Naglašena je kratkosilaznim naglaskom. Pravilno je pisati vječnost, vječnosti, vječnošću, vječnostima…
Primjeri:
- Rekla je da za okajati njegove grijehe treba moliti čitavu vječnost.
- Imala je osjećaj da je prošla cijela vječnost u čekanju u hodniku ambulante.
- Ovo što sad radim ne radim za tebe, radim za sebe i za vječnost.
- Misliš li ikad na vječnost ili pak samo samo na danas i sutra?
- Vječnost je prolazila dok sam čekao njezin odgovor na svoje molbe.
- Odlučila ga je čekati koliko treba, pa makar to bila cijela vječnost.
U zaključku, u hrvatskom standardnom jeziku pravilno se piše imenica ženskog roda vječnost, vječnosti, vječnošću, vječnostima. Također, pravilno se piše i pridjev vječan, vječna, vječno.