Prijelaz ili prjelaz?
Kako je pravilno pisati: prijelaz ili prjelaz?
U hrvatskom jeziku mnogobrojni govornici dvoje o pisanju glasovnih skupina /ije/ i /je/. Dok neki govornici tvrde da im pisanje takvih dvojbenih primjera ide ‘od ruke’, nekima to predstavlja veliku poteškoću. U pravilu ako je izgovor sloga dug, pravilno je pisati /ije/ kao kod primjera: bijel, cvijet, miješati, mlijeko, obavijestiti, odijelo, riječ, rijeka, svijet, prijevoz i dr. Ako je izgovor sloga kratak, piše se glasovna skupina /je/ kao u primjerima: čovjek, medvjed, djed, polumjer, razumjeti, savjet, sjena, vjera i dr.
Iako kod većine riječi ta pravila vrijede, ipak postoje određene iznimke. Tako je npr. kod riječi ‘rječnik’ koju većina stanovnika izgovara dugo, a pravilno se piše oblik s /je/: rječnik. Kod nekih pak riječi govori se i dugo i kratko, a pisanje je s glasovnom skupinom /je/: bljesak, cvjetnjak, smješko, snježni.
Postoje i iznimni primjeri poput blagdana Tijelova, koje se iz tradicijskih razloga piše s dugim slogom /ije/. Kod nekih primjera razlika u slogu /ije/ ili /je/ čak znači i razliku u značenju riječi. Tako je kod primjera: slijedeći (glagolski prilog, glagol slijediti) i sljedeći (pridjev u značenju koji je na redu).
Riječ je o imenici muškog roda naglašenoj dugouzlaznim naglaskom. Znači čin prelaženja, granicu, mjesto gdje se prelazi i drugo. Pravilno je pisati prijelaz, prijelaza, prijelazu, prijelazom, prijelazi…
Primjeri:
- Znali su da je na tom graničnom prijelazu gužva pa su išli na drugi.
- Prijelaz za divlje životinje vrlo je pametna stavka koju imaju moderne autoceste.
- Taj most bio je prijelaz preko rijeke za sve stanovnike našeg kraja.
- Ne želim ići na granični prijelaz ako možemo ići preko Pelješkog mosta.
- Prijelaz je bio zatvoren pa su morali čekati satima.
U zaključku, u hrvatskom standardnom jeziku pravilno se piše imenica muškog roda prijelaz, prijelaza, prijelazu, prijelazi, prijelazima…