Kolijevka ili koljevka?
Kako je pravilno pisati: kolijevka ili koljevka?
U hrvatskom jeziku mnogobrojni govornici dvoje o pisanju glasovnih skupina /ije/ i /je/. Dok neki govornici tvrde da im pisanje takvih dvojbenih primjera ide ‘od ruke’, nekima to predstavlja veliku poteškoću. U pravilu ako je izgovor sloga dug, pravilno je pisati /ije/ kao kod primjera: bijel, cvijet, miješati, mlijeko, obavijestiti, odijelo, riječ, rijeka, svijet, prijevoz i dr. Ako je izgovor sloga kratak, piše se glasovna skupina /je/ kao u primjerima: čovjek, medvjed, djed, polumjer, razumjeti, savjet, sjena, vjera i dr.
Iako kod većine riječi ta pravila vrijede, ipak postoje određene iznimke. Tako je npr. kod riječi ‘rječnik’ koju većina stanovnika izgovara dugo, a pravilno se piše oblik s /je/: rječnik. Kod nekih pak riječi govori se i dugo i kratko, a pisanje je s glasovnom skupinom /je/: bljesak, cvjetnjak, smješko, snježni.
Postoje i iznimni primjeri poput blagdana Tijelova, koje se iz tradicijskih razloga piše s dugim slogom /ije/. Kod nekih primjera razlika u slogu /ije/ ili /je/ čak znači i razliku u značenju riječi. Tako je kod primjera: slijedeći (glagolski prilog, glagol slijediti) i sljedeći (pridjev u značenju koji je na redu).
Imenica označava ležaj za smještaj i njegu nejaka djeteta, zipku. Preneseno može značiti mjesto gdje se tko rodio ili odakle potječe. Riječ je pravilno pisati s ije: kolijevka, kolijevke, kolijevki/kolijevci, kolijevkom, kolijevki/kolijevka/kolijevaka, kolijevkama…
Primjeri:
- Kupili su novu kolijevku jer su ubrzo očekivali još jedno dijete.
- Stigla nam je kolijevka, ali je imala neka oštećenja koja smo reklamirali.
- Položila je dijete u kolijevku i otišla spremati ručak.
- Svidjela mi se jedna kolijevka, ali je bila preskupa i nismo ju mogli priuštiti.
- Kad sam bio mali imao sam bijelu kolijevku.
U zaključku, u hrvatskom standardnom jeziku pravilno se piše imenica ženskog roda kolijevka.