Zalijevati ili zaljevati?

Kako je pravilno pisati: zalijevati ili zaljevati?

U hrvatskom jeziku mnogobrojni govornici dvoje o pisanju glasovnih skupina /ije/ i /je/. Dok neki govornici tvrde da im pisanje takvih dvojbenih primjera ide ‘od ruke’, nekima to predstavlja veliku poteškoću. U pravilu ako je izgovor sloga dug, pravilno je pisati /ije/ kao kod primjera: bijel, cvijet, miješati, mlijeko, obavijestiti, odijelo, riječ, rijeka, svijet, prijevoz i dr. Ako je izgovor sloga kratak, piše se glasovna skupina /je/ kao u primjerima: čovjek, medvjed, djed, polumjer, razumjeti, savjet, sjena, vjera i dr.

Iako kod većine riječi ta pravila vrijede, ipak postoje određene iznimke. Tako je npr. kod riječi ‘rječnik’ koju većina stanovnika izgovara dugo, a pravilno se piše oblik s /je/: rječnik. Kod nekih pak riječi govori se i dugo i kratko, a pisanje je s glasovnom skupinom /je/: bljesak, cvjetnjak, smješko, snježni.

Postoje i iznimni primjeri poput blagdana Tijelova, koje se iz tradicijskih razloga piše s dugim slogom /ije/. Kod nekih primjera razlika u slogu /ije/ ili /je/ čak znači i razliku u značenju riječi. Tako je kod primjera: slijedeći (glagolski prilog, glagol slijediti) i sljedeći (pridjev u značenju koji je na redu).

Ovdje je riječ o nesvršenom glagolu čiji je svršeni par glagol zaliti. Naglašen je dugouzlaznim naglaskom. Pravilno se piše: zalijevati, zalijevam, zalijevaš, zalijevamo, zalijevate, zalijevali, zalijevale, zalijevat ću, zalijevat ćete…

Primjeri:

• Morala je svakodnevno zalijevati povrtnjak zbog velikih suša tog ljeta.
• Odlučila je češće zalijevati cvijeće u vrtu.
• Rekla joj je da su dobre misli kao cvijeće, moraš ih zalijevati da bi rasle.
• Zalijevala je cvijeće kad je čula poziv.
• Otišli su zalijevati masline.

U zaključku, u hrvatskom standardnom jeziku pravilno se piše nesvršeni glagol zalijevati, zalijevamo, zalijevate, zalijevala, zalijevao, zalijevan…